U sklopu Festivala uskrsnih tradicija – PENGA i programa „Petkom u pet“, 27. ožujka u Kneževu dvoru, viši kustos Etnografskog muzeja Ivica Kipre održao je predavanje „Uskrsne tradicije dubrovačke okolice“.
Kroz brojne primjere običajnih praksi i usmenu pučku književnost, Kipre je obradio dosad manje poznate elemente naše duhovne kulture od Konavala do Dubrovačkog primorja. U izlaganju se dotakao ispreplitanja liturgijskih i pučkih pobožnosti od Korizme do proslave najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa. Zainteresirani posjetitelji imali su priliku upoznati bogato kulturno povijesno nasljeđe Dubrovačko-neretvanske županije kao i dati svoje refleksije na život baštine u njihovoj svakodnevici. Predstavljene su i različite tehnike tradicijskog ukrašavanja pisanica kao i obiteljski kontekst prenošenja tradicije. „Pisanje poruka na jajima pojavljuje se u 20. stoljeću. Svoja pengana jaja s ljubavnim porukama djevojke su darivale mladićima u kolu, skrivajući ih u njedrima ili pod pazuhom. U Dubrovačkom primorju je nevjestina majka koja se tu godinu udala, morala pripremiti veću količinu penganih jaja koje je njezina kći dijelila svim sudionicima svadbe. Tako je dvanaest penganih jaja darivala kumu, a po šest svakome od svata.“ istaknuo je Kipre te dodao:
„U Konavlima je također bio običaj da nevjesta dijeli jaja rodbini, odnosno svojti. Prvi dan po Uskrsu u Dubrovačkom primorju su analogno božićnom vremenu nazivali isto Šćepan (Stjepan) dan. Čestitke za Uskrs bile su: „Nazdravje ti Uskrsenje!“, „Nazdravje ti Skrsenje i šarena jaja!“, „Čestito ti crljena jaja i zelena trava! Bog ti do svako dobro!“, „Sretan Uskrs želim svima ponajviše kršćanima!“ ili „Sretan Uskrs i crvena jaja, Đurđev dane i zelena trava! Ne vjerujem ni Đurđevu danu, što ne vidim na jasenu granu.“ Nekada se hrana u kofici ili košicu nosila na blagoslov na Gloriju. U Konavlima se nosila pogačica s jajem, četiri jaja, soli, šibice, malo bobice, slanića ili drugih sočivica, bočica za krštenu vodu, mladi luk, pa i sjeme dudova svilca. U Dubrovačkom primorju se, uz jaja, kruh, sol i sir, na blagoslov nosio barut i olovo s kojim se u slučaju nevremena pucalo u oblake, budući da se vjerovalo da su u oblacima negromanti“. Osim toga, zaključio je Kipre za Uskrs se u dubrovačkom kraju pripremao obredni kruh „teharica“ ili „ručica“, pletenica s jajem, koji je poput ukrasa stajao na stolu.
žp
|
