Predstavnici Hrvatskih cesta danas su na sastanku u Dubrovniku predstavnicima regionalne i lokalne samouprave županu Blažu Pezu, gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću, te župskom i konavoskom načelniku Marku Miloslaviću, te Božu Lasiću predstavili rezultate analize varijanti trase buduće brze ceste koja bi trebala povezati Dubrovnik sa Zračnom lukom Ruđer Bošković u Čilipima.
Cesta bi trebala biti duga 33 kilometra, a ukupno 48 kilometara s pristupnim cestama. Imat će 11 tunela i 11 vijadukata.
Nakon godina rasprava, primjedbi i traženja prihvatljivijeg prometnog rješenja, čini se kako je postignut dogovor oko ključnih spornih dijelova projekta. Prema informacijama nakon sastanka, zadovoljni su predstavnici Grada Dubrovnika, Općine Župa dubrovačka i Dubrovačko-neretvanske županije.
Time bi se napokon moglo otvoriti novo poglavlje u realizaciji projekta koji se već godinama najavljuje kao jedno od najvažnijih prometnih rješenja za jug Hrvatske.
Oko 350 milijuna eura za novu prometnicu
Okvirna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 350 milijuna eura. Riječ je, međutim, o trenutačnoj procjeni, a konačan iznos još nije moguće pouzdano utvrditi.
Razlog je i činjenica da početak gradnje nije izvjestan, a do realizacije će biti potrebno dovršiti dodatnu projektnu dokumentaciju, provesti postupke procjene utjecaja na okoliš i ishoditi potrebne dozvole.
Upravo je pitanje rokova bilo jedno od najzanimljivijih nakon predstavljanja trase.
Na pitanje kada bi se mogao očekivati početak radova, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir nije ponudio konkretan datum.
Slijede, naime, studija utjecaja na okoliš, postupak ishođenja lokacijske dozvole i drugi potrebni koraci. Ako sve bude teklo bez većih poteškoća, za završetak cijelog projekta moglo bi biti potrebno oko deset godina.
Drugim riječima, predstavljanje trase važan je korak naprijed, ali ne znači da je početak gradnje pred vratima.
Riješeni sporni dijelovi trase kroz Župu
Za Župu dubrovačku najvažnija je činjenica da je predstavljeno rješenje koje je, prema informacijama nakon sastanka, prihvatljivo lokalnoj samoupravi i kojim su riješena ranija sporna pitanja zbog kojih su se stanovnici protivili pojedinim varijantama. Tako je sada predviđeno da trasa ide iznad Podstranja, odnosno gotovo uz granicu s BiH.
Tijekom prethodnih godina upravo je prolazak prometnice kroz Župu izazivao najviše rasprava. Stanovnici i predstavnici Općine upozoravali su na moguće posljedice za naselja, prostor i kvalitetu života, tražeći da se detaljno razmotre alternativne trase.
Posebno se raspravljalo o mogućnosti prolaska iznad Postranja, umjesto varijante koja je izazivala zabrinutost zbog mogućeg presijecanja Gornje Župe.
Nakon današnjeg sastanka očekuje se da će Hrvatske ceste i nadležna tijela dodatno predstaviti detalje odabranog rješenja. Konačni tehnički elementi bit će poznati kroz daljnju projektnu dokumentaciju.
Odustalo se od prometnice prema granici s Crnom Gorom
Jedna od važnijih odluka odnosi se i na odustajanje od varijante kojom bi se prometnica kroz Konavle nastavila sve do granice s Crnom Gorom.
Takvo rješenje nije cilj projekta jer se ne želi dodatno privlačiti tranzitni promet kroz krajnji jug Hrvatske, nego se očekuje da će se budući međunarodni tranzit usmjeravati na planiranu autocestovnu poveznicu preko Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Cilj brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Čilipi prije svega je kvalitetnije povezivanje Dubrovnika, Župe dubrovačke, Konavala i zračne luke te rasterećenje postojeće cestovne mreže.
Projekt se čeka desetljećima
Potreba za boljim cestovnim povezivanjem Dubrovnika i zračne luke u planskim je dokumentima prepoznata još 2017. godine, kada je Glavni plan funkcionalne regije Južna Dalmacija ovu prometnu poveznicu istaknuo kao prioritetnu etapu razvoja cestovne mreže.
Jedan od ključnih koraka dogodio se 2022. godine, kada je pokrenut postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Studija je u kolovozu 2023. upućena na javnu raspravu, no predložena trasa izazvala je protivljenje dijela stanovnika, osobito zbog mogućeg utjecaja na Rijeku dubrovačku i zaštićena područja.
Primjedbe su iznosili građani i predstavnici lokalne samouprave, tražeći razmatranje alternativnih rješenja.
Početkom siječnja 2024. Ministarstvo je donijelo rješenje o obustavi postupka procjene utjecaja na okoliš. Projekt nije napušten, ali je dotadašnje rješenje trebalo dodatno preispitati, nakon čega su Hrvatske ceste nastavile analizu mogućih varijanti.
Tijekom 2026. počele su stizati nove najave. U svibnju je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir govorio o odustajanju od varijante preko Omble i nastavku razrade novog rješenja, uz prolazak preko Mosta dr. Franja Tuđmana.
Nakon dodatnih analiza i razgovora s lokalnom i regionalnom samoupravom, danas je predstavljena nova trasa koja je, prema informacijama nakon sastanka, naišla na prihvaćanje uključenih predstavnika vlasti.
Rješenje važnog prometnog problema juga Hrvatske
Brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi trebala bi dugoročno riješiti jedan od najvećih infrastrukturnih problema krajnjeg juga Hrvatske.
Postojeća Jadranska magistrala godinama je pod velikim prometnim opterećenjem, a gužve su osobito izražene tijekom turističke sezone. Posljedice osjećaju stanovnici Župe dubrovačke, ali i svi koji svakodnevno putuju prema Dubrovniku, Konavlima i zračnoj luci.
Nova prometnica trebala bi poboljšati protočnost i sigurnost prometa te omogućiti kvalitetnije povezivanje Dubrovnika s ostatkom županije.
Za Župu dubrovačku ovaj je projekt posebno važan jer bi kvalitetnije prometno rješenje moglo značajno utjecati na svakodnevni život stanovnika i dugoročni razvoj općine.
Današnje predstavljanje trase zato je važan korak, pogotovo nakon godina neslaganja i traženja rješenja koje će biti prihvatljivo i s prometnog i s prostornog aspekta.
Ipak, predstoji još dug put od predstavljanja trase do početka radova. Ako se svi potrebni postupci budu odvijali bez većih zastoja, projekt bi se mogao realizirati u sljedećem desetljeću.
Trasa je predstavljena, a sporni dijelovi, čini se, napokon su dobili prihvatljivo rješenje. Sada slijedi najvažniji test – pretvoriti dugogodišnja obećanja u konkretnu projektnu dokumentaciju, dozvole i naposljetku gradilište.
žp
|
