|
|
|
Županija | 16.01.2015. |
| „Pelješki most i vino” u Europskom parlamentu |
|
|
|
|
|
U Europskom parlamentu u Bruxellesu, u utorak, 20. siječnja s početkom u 12,30 sati u organizaciji Ureda gđe Dubravke Šuice, voditeljice hrvatske delegacije Europske pučke stranke/EPP u Europskom parlamentu, održat će se prigodno događanje „Pelješki most i vino”. Događanje je to koje će europarlamentarce, njihove goste i medije upozoriti i ukazati na problem fizičke odvojenosti Dubrovnika od ostatka Hrvatske, a samim time i od Europske unije.
Prilika je ovo da se skrene pozornost i na Pelješac i njegove autohtone sorte grožđa i izvrsno vino, a gosti će imati priliku kušati najbolja vina Dubrovačko- neretvanske županije iz 7 vinogorja i to uz prisustvo vinara.
Nazočnima će se prigodno obratiti gđa Dubravka Šuica kao domaćica i inicijatorica ovog događaja, zatim g. Wim van de Camp, zastupnik u Europskom parlamentu u Odboru za promet i turizam, g. Herald Ruijters, član Europske komisije, DG MOVE te g. Herbert Dorfmann, zastupnik u Europskom parlamentu član Intergrupe za vino.
Nešto više o izgradnji mosta i tehničkim specifikacijama pojasnit će g. Jure Radić, autor projekta izgradnje Pelješkog mosta, a župan Nikola Dobroslavić će reći više o prilikama koje županija dobiva izgradnjom mosta. Za kraj će se publici obratiti g. Aleksandar Noršić, sommelier i licencirani predavač United States Sommelier Association Wine School, te otkriti tajne naših vina prije same vinokušnje.
Izgradnja Pelješkog mosta jedan je od strateških projekata i prioriteta Hrvatske. Ideja o samoj izgradnji mosta inicirana je 90.-ih godina prošlog stoljeća te je oko same ideje postignut i politički konsenzus.
21. srpnja 2014. godine Europskoj komisiji je predan Partnerski ugovor 2014.-2020. koji uključuje projekt izgradnje Pelješkog mosta pod nazivom „Spajanje razdvojenog teritorija Republike Hrvatske”. Kompletna studija o isplativosti Pelješkog mosta se očekuje u drugom kvartalu 2015. godine koju će dostaviti Europska komisija.
Hrvatska država, 28. članica Europske unije, teritorijalno je razdvojena na dva dijela u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 17 kilometara dugom granicom Bosne i Hercegovine.
U ratu od 1715. do 1718. Mletačka Republika je proširila posjed u Dalmaciji osvajanjem Imotske krajine i manjih područja u Boki Kotorskoj. U novonastalim okolnostima Dubrovačka je Republika, da ne bi izravno graničila s Mletačkom Republikom, ustupila Osmanlijskom Carstvu izlaz na more kraj poluotoka Kleka (Neum). Taj će politički potez kasnije imati uglavnom negativne posljedice jer je narušen kontinuitet hrvatskoga povijesnog teritorija.
|
|
| NAJČITANIJE (7 dana) |
|
| | |
|
|
